povijest

 Doseljavanje i povijest Podunavskih Švaba na prostorima Hrvatske do 1945. 

Više od 300 godina Nijemci naseljavaju prostore današnje Hrvatske, uglavnom istočne Hrvatske, odnosno hrvatskog Podunavlja. Organizirano naseljavanje Nijemaca u ove krajeve odvijalo se u tri vala, a prvi je započeo nakon što su Turci nakon 200-godišnje vladavine napustili ove krajeve. 

Naziv Podunavske Švabe – Donauschwaben nastao je jer su se srednjoeuropski Nijemci, pretežno iz švapskog i badenskog područja (današnje jugozapadne Njemačke i cijele Austrije), naseljavali u Podunavlju spuštajući se Dunavom i njegovim pritocima, najčešće u improviziranim brodicama nazvanima “Ulmer Schachtel” (“Ulmska kutija”). Prvi veliki val doseljavanja (Schwabenzug) pokrenuo je Karlo VI. Habsburški 1722. godine. Drugi veliki val naseljavanja bilježi se u vrijeme vladavine habsburške carice Marije Terezije u razdoblju od 1748. do 1771. godine, a posljednji val doseljavanja dogodio se za vladavine Josipa II., od 1784. do 1787. godine. Švapske obitelji naseljavaju se na području današnje Hrvatske, u Slavoniji, Baranji i Srijemu, a 1910. godine bilo ih je 134.000, da bi ih 1944. godine (prije velikog egzodusa) bilo čak 150.000.

slika_1slika_2 Ulmerschachtel

Doseljenike u Podunavlje dočekala je močvarna nizina koju je trebalo kultivirati i osposobiti za donošenje plodova. U tim teškim uvjetima nastala je i čuvena švapska uzrečica koja u najkraćim crtama opisuje sudbinu doseljenih Podunavskih Švaba: “Den Ersten der Tod, den Zweiten die Not, erst den Dritten das Brot”. (“Prvima smrt, drugima bijeda, a tek trećima kruh”). Panonska nizina je tako, zahvaljujući i naporima njemačkih doseljenikau 18. stoljeću i njihovih potomaka, postala “žitnicom Dunavske monarhije”. 

Stradanja nakon I. svjetskog rata smanjila su broj Podunavskih Švaba na tek jednu trećinu, ali su stradanja Nijemaca nakon II.svjetskog rata ostavila do danas trajne posljedice na čitavom švapskom etnicitetu u ovim krajevima. Drugi svjetski rat prouzročio je ogromne ljudske i materijalne gubitke. Do studenoga 1944. godine ogroman broj Podunavskih Švaba s prostora današnje Hrvatske organizirano je evakuirano u Njemačku i Austriju. Partizani su od kraja 1944. godine i nakon 9. svibnja 1945. godine osnivali tzv. radne logore u koje je s područja današnje Hrvatske otjerano oko 20.000 preostalih Nijemaca civila od kojih je upravo u logorima umrlo više od jedne trećine.

Podunavske Švabe na području cijele bivše Jugoslavije obespravljeni su Odlukom Predsjedništva AVNOJ-a od 21. studenoga 1944. kojom se svi Nijemci stavljaju van zakona i proglašavaju kolektivnim krivcima za nacističke zločine i oduzimaju im se sva građanska prava uključujući i svu pokretnu i nepokretnu imovinu te ih se protjeruje iz države, a do protjerivanja se zatvaraju u radne logore. Tom je odlukom AVNOJ-a nad nedužnim civilima – ženama, djecom i starcima počinjen prvi genocid nakon završetka II. svjetskog rata, a za kojega nitko nije odgovarao.

 siedlungsgebiete evakuacija zbjeg

 Podunavske Švabe u Hrvatskoj danas

najveći broj ih je okupljen u udruzi Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj (Deutsche Gemeinschaft – Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Essegg) sa sjedištem u Osijeku i ograncima u Zagrebu, Splitu, Đakovu, Valpovu, Slavonskom Brodu, Požegi i brojnim baranjskim mjestima. Njemačka zajednica u Osijeku je udruga građana koja okuplja pripadnike njemačke i austrijske nacionalne manjine te njihove potomke, osnovana 1992. godine u Zagrebu i 1997. godine u Osijeku. Najvažnije programske odrednice rada su:

  • Izdavačka djelatnost u okviru koje četiri puta godišnje izlazi dvojezični časopis “Njemačka riječ / Deutsches Wort” za sve Nijemce i Austrijance u Hrvatskoj;
  • Znanstveni skup “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu” koji okuplja uvažene hrvatske znanstvenike, povjesničare i stručnjake koji svojim istraživanjima rasvjetljavaju dugo zatirane povijesne činjenice o doprinosu Nijemaca i Austrijanca hrvatskoj kulturi, znanosti, umjetnosti… održava se kontinuirano već 19 godina;
  • Svake godine objavljuje se i zbornik radova sa Znanstvenog skupa “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu” – “DG Jahrbuch”;
  • Svake godine objavljuje se i jedna knjiga od dokumentarne važnosti za Nijemce i Austrijance na području Hrvatske;
  • Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku koji okuplja amaterske kazališne grupe svih uzrasta (od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola do studenata) koje rade na njemačkom jeziku iz Rumunjske, Mađarske, Slovenije, Vojvodine te cijele Hrvatske održava se kontinuirano već duže od 10 godina;
  • Pjevački zbor “Brevis-Donau” kroz svoj repertoar njeguje njemačku pjesmu.
  • U kontinuitetu se održavaju različita kulturna događanja, koncerti, izložbe, izleti i druge manifestacije.
  • Projekti za obilježavanje mjesta stradanja Nijemaca na ovim prostorima. Do sada su podignuti spomenici žrtvama poslijeratnih logora smrti u Krndiji kod Đakova, logora Valpovo i svim žrtvama 2. svjetskog rata iz Zmajevca u Baranji;
  • Ulažu se veliki napori u postupcima za povrat oduzete imovine Nijemcima s ovog područja u poslijeratnom razdoblju;
  • Čine se brojne aktivnosti na području očuvanja i poticanja učenja njemačkog jezika.
  • 2010. godine otvoren je Memorijalni centar Podunavskih Švaba u Hrvatskoj u Valpovu kao središnja institucija koja se bavi tragičnom prošlošću njemačke i austrijske manjine nakon Drugog svjetskog rata na prostorima Hrvatske.

Kao autohtona nacionalna manjina, Nijemci su od stvaranja Republike Hrvatske 1990. godine imali pravo na svoga zastupnika u hrvatskom Saboru, a od 2003. do 2007. veliku grupaciju od 12 nacionalnih manjina, među kojima su i Nijemci i Austrijanci, u Saboru zastupao je Nijemac Nikola Mak. U trećem mandatu danas aktivno djeluju vijeća njemačke nacionalne manjine u Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku, te predstavnici u Splitu, Zagrebu, Vukovaru, Belom Manastiru i općini Kneževi Vinogradi. Na taj način pripadnici njemačke manjine imaju mogućnost aktivno participirati u radu lokalne samouprave.