PREDSTAVLJANJE KNJIGE, RAZGOVOR I IZLAGANJE O „NESTANKU“ NJEMAČKIH MANJINA

U foajeu Hrvatskog narodnog kazališta Osijek održano je 29. studenog 2016., uz suradnju Zaklade „Središnji muzej Podunavskih Švaba iz Ulma“,  predstavljanje knjige „Nestanak njemačkih manjina“ , a tu temu je u knjizi obradilo 17 znanstvenika iz pet različitih zemalja. Pred prepunim auditorijumom , prisutni govornici predstavili su knjigu s tom teškom tematikom, a član predsjedništva Njemačke zajednice, Nikola Mak, evocirao je i sjećanja na logoraške dane.

Povijesne činjenice su kako  već koncem 1944. na području sjeverno od Dunava i Drave počinje progon Nijemaca. Osnivaju se logori i počinju deportacije na prisilni rad u SSSR. Do 1948. u Jugoslaviji je osnovano oko 70 logora. U Hrvatskoj je počeo progon Nijemaca ubrzo iza završetka rata. Osnovani su sabirni logori, od kojih su najpoznatiji: Valpovo, Krndija, Đakovo,Josipovac kod Osijeka, Tenja  i dr. Nekoliko vlakova s Nijemcima stiglo je u Austriju i te su Nijemce smjestile engleske okupacijske vlasti u prihvatne logore. Nakon nekoliko transporta, prestali su primati prognane Nijemce i oni su vraćeni u Jugoslaviju, ili nisu ni prešli granicu. To je značilo da se vraćaju u logore.  Uz logor u Velikoj Pisanici, koji je bio prvenstveno logor za ratne zarobljenike, a poslužio je i kao prolazni logor za Nijemce, postojali su i radni logori. Nijemci su prebačeni u radne logore Valpovo i Krndija. U Krndiji su bili zatvoreni Nijemci iz južne Slavonije (Sl. Brod, Đakovo, Vinkovci), a u Valpovu iz sjevernog dijela (Osijek, Valpovo, Vukovar, Slatina).  Ovo nisu bili logori za ratne zarobljenike, već isključivo za civile. Tako su u logorima bile žene, djeca i starci. Muškaraca je bilo malo i to su po pravilu bili ljudi nesposobni za vojnu službu. Nijemci, usprkos uvriježenom vjerovanju, nisu bili u značajnom broju  pobornici i pristalice nacizma, ali isto tako nisu bili ni pristalice komunizma. 

Tu tematiku obradili su i govornici skupa:

 Dr. Andreas Kossert (Zaklada „Bijeg, protjerivanje, pomirenje“, Berlin (izdavač)
Christian Glass (Zaklada „Središnji muzej Podunavskih Švaba“, Ulm (izdavač)
Nikola Mak (Član predsjedništva Njemačke zajednice (svjedok vremena), Osijek)
Renata Trischler (Izvršna direktorica Njemačke zajednice, Osijek (voditeljica)

Posebno izlaganje:
Dr. Vladimir Geiger
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
„Hrvatski Nijemci između 1944. i 1955. godine“

Zahvaljujemo se članovima Njemačke zajednice i svim prisutnima, a posebno gospodinu Christianu Glassu i gdji Lenny Perenčević iz Zaklade „Središnji muzej Podunavskih Švaba“,  te gospodinu dr. Andreas Kossertu iz Zaklade „Bijeg, protjerivanje, pomirenje“, koji su omogućili izdavanje ove izvrsne knjige. Ujedno se zahvaljujemo i dr. Vladimiru Geigeru koji je dugogodišnjim radom na tematici Podunavskih Švaba na našim prostorima beskompromisno rasvijetlio istinu o genocidu nad Nijemcima nakon 2. svjetskog rata, te svojim izlaganjem i na ovome skupu razjasnio povijesne činjenice koje su godinama bile skrivane.